Deset godina od otkrića Bosanskih piramida

“U aprilu 2005. sam imao promociju tri knjige u Sarajevu. Direktor Zavičajnog muzeja iz Visokog mi je prišao i pozvao da posjetim Muzej i njihovu srednjevjekovnu zbirku. Prilikom moje prve posjete Visokom moju pažnju je privukla geometrija uzvišenja kojeg su zvali “Visočica”. Imala je četiri trokutaste stranice, izražene bridove, identičan nagib od podnožja do vrha.

Kompas je pokazao da stranice odgovaraju stranama svijeta. Tražio sam da se popnemo na vrh gdje je u Srednjem vijeku bila utvrda. Odatle sam pogledom skenirao okolinu u potrazi za drugim pravilnim uzvišenjima. Preko puta sam prepoznao, pod gustim rastinjem još jedno, s tri stranice, platoom na vrhu i prilazom s četvrte strane. Takođe, stranice su imale orijentaciju prema sjeveru-jugu, istoku-zapadu. Iskustvo sa šumom prekrivenim piramidama u Hondurasu, Guatemali, Meksiku i Salvadoru me je uvjerilo da i ovdje stojimo na vrhu ogromne vještačke strukture.

I dok su moji sugovornici raspravljali o Srednjem vijeku, ja sam ih prekinuo riječima: “Gospodo, da li znate da stojimo na najvećoj piramidi na svijetu, Bosanskoj piramidi Sunca, a preko puta nas je Bosanska piramida Mjeseca! Prvu godina sam finansirao geološka bušenja, arheološka sondiranja, laboratorijske analize, zatim napisao knjigu o otkriću prve europske piramide i nakon toga na press konferenciji u Sarajevu objavio svijetu vijest o postojanju piramida u BiH. Primio sam 12.000 e-mailova podrške, shvatio da ovo otkriće pripada svima i formirao neprofitnu Fondaciju za arheološka iskopavanja.

Danas je to postao najaktivniji arheološki projekt u svijetu.” (Semir Osmanagić, prilikom prezentacije u Visokom)

 

Trafika|Ba