Kako poboljšati pamćenje – Želite li pamtiti kao kompjuter?

Ako ih slažete po nekom vama znanom redu onda ćete, kada vam budu trebale, lakše da ih pronađete. U suprotnom, ukoliko ih ubacujete bez reda, onda će baš kada su vam potrebne proći duže vremena dok ih nađete.

Medicinski stručnjaci kažu da je isto i sa mozgom. Ako u njemu ima reda, lakše ćemo se prisjećati podataka koji nam u određenom momentu zatrebaju.

Mozak pamti sve, čak i ono na šta se samo baci pogled, pa kada se informacije organizovano “ubacuju” u njega, kao u apoteci gdje se tačno zna gdje šta stoji, onda će da ih se sjeti gotovo trenutno – objašnjavaju medicinski stručnjaci.

Svako može da čita brže, bolje pamti i prisjeća se pročitanog, da efikasnije i brže uči i pritom sve informacije uspješno integriše u sistem znanja.

Može, jer je ljudski mozak savršen biokompjuter, mnogo moćniji od svakog računara. Problem je isključivo u činjenici da većini ljudi niko nikada nije ukazao kako da pamti na lak, efikasan i zabavan način. Loše pamćenje ne postoji, postoje samo loše metode pamćenja. Većina ima zdrav mozak i svi mogu da razviju savršeno ili gotovo savršeno pamćenje. To je polovinom prošlog vijeka dokazao profesor Vilder Penfild, kanadski neurofiziolog i neurohirurg.

Mozak koristi 12 memorijskih principa i četiri vrste pamćenja (kratkotrajno, dugotrajno, radnu i fotografsku memoriju). Kada se nauče principi i način kako memorija funkcioniše, slijedi učenje tehnika pamćenja. Upravo ove tehnike mogu da se savladaju na seminarima, pomoću literature ili uz pomoć članova porodice koji su dobri u tome.Snagu mozga, konstatovala je većina vodećih medicinskih stručnjaka iz oblasti neurologije, čuvaju svakodnevne vježbe za razvijanje inteligencije i memorije.

Dobar i dokazan način za poboljšanje memorije je igranje društvenih igara poput šaha, sudokua, karata, domina i pojedinih video igrica dostupnih na internetu. Čak je i rješavanje ukrštenih riječi dobar mentalni trening. Sve ove igre će da vas natjeraju da pokrenete um i razmišljate unaprijed, bez obzira na godine. Štaviše, naučnici tvrde da svakodnevno poboljšavanje pamćenja i visok koeficijent inteligencije mogu da spriječe nastanak psihičkih poremećaja poput depresije i šizofrenije.

Stalna mentalna aktivnost, takođe, može da pomogne u borbi protiv demencije i drugih degenerativnih bolesti, jer stimuliše mlade ćelije u mozgu i pomaže razvoju novih nervnih cerebralnih ćelija umanjujući tako rizik od bolesti kao što su Alchajmerova ili Parkinsonova bolest.

FIZIČKA AKTIVNOST I ISHRANA

Poboljšanju pamćenja pogoduje i fizička aktivnost kao i odgovarajući način ishrane, savjetuje Branislava Maričić.

– Vjerujem da su za pamćenje najbolji lijekovi čist vazduh, zdrava hrana i fizička aktivnost. Svakodnevne vježbe poput 45 minuta oštrog hoda koji blago ubrzava puls i stimuliše krvotok, jedna je od fizičkih aktivnosti koja doprinosi boljem pamćenju. Još poželjniji je boravak na čistom vazduhu (barem 40 minuta), jer se udiše kiseonik koji je najvažnija “hrana za mozak”. S druge strane, važna je i pravilna ishrana. Dobro je da se mozak “hrani” kvalitetnim šećerima, a najbolji su oni iz svježeg voća i koštunjavih plodova kao što su orah i badem. Ali ni sa njima ne bi trebalo da se pretjeruje, 4-5 oraha dnevno je sasvim dovoljno. Jedite i namirnice bogate gvožđem. Alkohol izbjegavajte jer dehidrira tijelo, a to slabi mogućnost koncentracije.

Poboljšajte koncentraciju

Dobra koncentracija je preduslov dobrog pamćenja i poručuje da postoje svakodnevne vježbe za poboljšanje koncentracije.

Jedna od takvih najjednostavnijih vježbi, za one koji, naprimjer, pišu desnom rukom, je da lijevom pišu riječi s desna na lijevo i da onda ispod njih istu riječ napišu kao njen odraz u ogledalu. Za ljevoruke važi obrnuto. Druga vježba za poboljšanje koncentracije je da se prisjetite redoslijeda oblačenja, pa da ustaljeni način obrnete.

Fotografsko pamćenje

– Za djecu je karakteristična fotografska memorija ali se odrastanjem postepeno gubi. Onima koji su je zadržali i poslije 12. godine pripisuje se savršeno pamćenje. Fotografsko pamćenje je rijetko i javlja se kod manje od 10 odsto stanovništva. Među poznatima koji su imali razvijen ovaj oblik memorije bili su Nikola Tesla, Albert Ajnštajn i Leonardo da Vinči.

(Haber.ba)