Otkriven fosil ptice star oko 120 miliona godina sa izrazito dugim jezikom – čemu joj je služio?

Naučnici Kineske akademije nauka opisali su pticu iz perioda krede, koju su nazvali Brevirostruavis macrohyoideus. Živjela je zajedno sa dinosaurusima na području današnje sevjeroistočne Kine prije oko 120 miliona godina, u periodu rane krede.

Istraživači su primijetili da je ptica imala relativno kratak kljun, male zube u obliku klina i izuzetno izduženi koštani podjezični aparat. Oni pojašnjavaju da to znači da je ptičji jezik bio skoro iste dužine kao i glava. Pripada enantiornitima, najraznovrsnijoj grupi ptica iz perioda krede.

“Primijećujemo mnogo razlika u veličini i obliku lobanja kod ove grupe ptica, a to vjerovatno odražava široku paletu hrane koju su jeli i način na koji su hvatali plijen ili plod. Sada, uz pomoć ovog fosila, vidimo da nemaju samo zarličite oblike lobanja već i jezika”, kaže Min Vang, koautor studije.

Dobro očuvan skelet B.macrohyoideus pronađen je u formaciji Jiufotang u selu Ksaotazi, u provincija Ljaoning.

Fosilizovani skelet ptice sa dugim jezikom
– CHINESE ACADEMY OF SCIENCES

Ova izumrla ptica sa kratkim kljunom i dugačkim jezikom je najraniji primjer ptice koja je plazila jezik. Naravno, ovo otkriće nas tjera da razmišljamo – zbog čega joj je ta funkcija bila potrebna.

Pretpostavlja se da je B.macrohyoideus možda koristila ovu osobinu za hvatanje insekata na isti način na koji današnji djetlići koriste jezik da izvlače insekte iz rupa u kori drveta.Postoji i mogućnost da se ptica možda hranila polenom ili biljnim tečnostima sličnim nektaru u šumi u kojoj je živjela”, pišu naučnici.

“Ova ptica je razvila dug jezik od kostiju koje je naslijedila od svojih predaka dinosaurusa, a žive ptice su razvile duže jezike na osnovu kostiju koje su imale ove ptice”, kažu naučnici i ponovo ističu moć evolucije i kako su ptice razvile dva rješenja za isti problem – da utole glad, prenosi National geographic.

(Haber.ba)