Više od milion vrsta na Zemlji pred izumiranjem

U Montrealu se, pod pokroviteljatvom UN, održava jedna od ključnih konferencija o prirodi. Cilj skupa je sklapanje novog globalnog sporazuma koji bi zaštitio ono što je ostalo od divljih vrsta na Zemlji i njihovih staništa.

Basile van Havre, jedan od kopredsjedavajućih grupe zadužene za izradu nacrta sporazuma, priznaje da će to biti zahtjevan zadatak koji će nastojati riješiti postavljanjem novih ciljeva. Ovaj skup je nastavak dugogodišnjih pregovora i poziva stručnjaka za zaštitu prirode.

Najnoviji izvještaji UN pokazaju da bi do 2100. godine 50 odsto afričkih vrsta ptica i sisavaca moglo nestati. Čak 40 odsto kopnene površine planete je “oštećeno”.

Zdravi ekosistemi poput šuma i morskog dna obraslog morskim travama ključni su faktori za kontrolisanje globalnog zagrijavanja.

Istovremeno, rast globalne temperature predstavlja prijetnju brojnim ekosistemima i vrstama koje se ne mogu brzo prilagoditi ili premjestiti u hladnija klimatska područja – prenose naučni portali. UN žele da navedu razne vlade da se obavežu da će do 2030. najmanje 30 odsto kopnene površine i 30 odsto površine ispod mora biti zaštićeno.

Riječ je o takozvanoj globalnoj kampanji “30 puta 30”. Stručnjaci upozoravaju da se skoro 20 odsto preostalih netaknutih svjetskih šumskih područja nalazi u koncesiji raznih kompanija.

Većina tih koncesija pripada rudarskim kompanijama (11,33 odsto navedenih područja), dok 7,85 odsto od ukupne navedene površine tih tropskih šuma pripada kompanijama za eksploataciju nafte i plina. Sadašnje stanje pokazuje da je donekle zaštićeno tek 17 odsto svjetske kopnene površine i manje od osam odsto okeana.

Netaknute svjetske šume izrazito su važne za očuvanje bioraznolikosti i za borbu protiv klimatskih promjena. Ta područja predstavljaju neka od posljednjih mjesta na Zemlji koja još uvijek imaju mnogo vrsta na gotovo prirodnom nivou. Uprkos velikoj važnosti šumskih površina za bioraznolikost i čovječanstvo, njihova površina se smanjuje alarmantnom brzinom. Samo od 2000. do 2013. godine izgubljeno je više od sedam odsto tog dragocjenog područja.

Uz zaštitu kopnenih površina i morskog dna, jedan od 22 cilja samita u Montrealu uključuje i smanjenje upotrebe pesticida te uskraćivanje oko 500 milijardi dolara subvencija za aktivnosti koje nanose štetu prirodi, piše Srna.

(Haber.ba)