Vjerujem da ćemo prve avione na trebinjskom aerodromu vidjeti do kraja 2023. godine. To bi trebalo da podigne cijelu Hercegovinu, da približi Trebinje i Hercegovinu Beogradu i svjetskim centrima – rekao je Vučić.
Prije nešto više od godinu predsjednik Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska bio je, ispostavilo se veoma brzo, optimista bez pokrića.
– Prema izjavama i uvjeravanjima iz Srbije, očekuje se da prvi avioni polete krajem 2021. – kazao je Višković 22. septembra 2020.
No, neovisno od toga kojom će dinamikom ići izgradnja aerodroma u Trebinju, a za šta bi konačnu riječ, odnosno dozvolu trebala dati država BiH i Vijeće ministara, postavlja se logično pitanje – gdje je ekonomska opravdanost za projekat i da li se nešto krije iza njega?
Upravo o tome razmišljaju i u Hrvatskoj.
– Srbija za entitet Republika Srpska želi poseban status u BiH, što je u svemu u skladu s velikosrpskim modelom “srpskog sveta” i svih Srba u jednoj državi – kazao je Tonći Prodan, stručnjak za terorizam i nacionalnu sigurnost za hrvatske medije koji nije isključio mogućnost da aerodrom u Trebinju na neki način postane ruska vojna baza.
Hoće li umjesto najavljenih Boeinga 777 na pistu slijetati ruski transportni divovi poput aviona Antonov, kojim se često prevozi vojna oprema i naoružanje?
Indikativno je da bi pista u Trebinju trebala biti duža od onih u Beogradu ili Zagrebu te imati veći cargo terminal, i to za četiri puta, od aerodroma u svjetskoj turističkoj destinaciji Dubrovniku.
A u Trebinju, kao i u ostalim, većinom siromašnim općinama u istočnoj Hercegovini, turizam je tek u povoju.
Pored toga, u krugu od stotinjak kilometara već se nalaze međunarodni aerodromi u Dubrovniku, Podgorici, Mostaru i Tivtu. Naivno je i pomisliti da će turisti koji žele boraviti u Dubrovniku ići “okolo”, pa prvo svratiti do Trebinja i onda automobilom se voziti skoro 35 kilometara.
Ovdje je, nema sumnje, riječ o još jednom političkom projektu uigranog tandema Vučić – Dodik, a Moskva je još iza scene.
(Haber.ba)
