Naučnici ispod leda na Antarktici pronašli zapanjujući organizam star milion godina i to sasvim slučajno!

DNK je najstariji ikad otkriven iz sedimenata morskog dna, pokazuje nova studija.

Znanstvenici su slučajno prikupili neobične genetske uzorke, poznate kao sedimentna drevna DNK ili sedaDNA, na 178 metara ispod morskog dna u sklopu istraživanja koje je 2019. vodio Međunarodni program za otkrivanje oceana sjeverno od kopna Antarktika.

U novoj studiji, koja je objavljena 2. listopada u časopisu Nature Communications, istraživači su po prvi put analizirali uzorke sedaDNK. Tim je pomno promatrao obrasce oštećenja unutar pronađenih fragmenata DNK kako bi utvrdio koliko su točno stari, prenosi Live Science.

Najstariji fragmenti su stari oko milijun godina. Do sada, najstarija sedaDNA, koja je pronađena zaključana unutar arktičkog permafrosta, datirala je prije oko 650.000 godina, izvijestio je Science Alert.

Uzorci su dobro očuvani

“Fragmenti su najstariji autentificirani morski sedaDNK otkriven do danas”, rekla je glavna autorica studije Linda Armbrecht, istraživačica na Institutu za morske i antarktičke studije na Sveučilištu Tasmanije u Australiji.

Uzorci su izuzetno dobro očuvani zbog niskih temperatura, smanjene koncentracije kisika i odsutnosti UV zračenja, rekao je Armbrecht. Znanstvenici nisu sigurni kojoj vrsti pripada najstarija sedaDNA, iako je definitivno od eukariota — što znači da dolazi od životinje, biljke ili gljive, a ne od bakterije ili virusa.

Međutim, većina uzoraka DNK pripada dijatomejama — vrsti fitoplanktona koji i danas postoji u svjetskim oceanima i čini temelj većine morskih hranidbenih mreža.

Zapis sedaDNK iz Scotia mora pokazuje da je vjerojatno došlo do eksplozije u obilju dijatomeja prije otprilike 540.000 godina, točno u vrijeme kada je Zemlja prolazila kroz fazu prirodnog zagrijavanja. U to su vrijeme povećani gubitak leda s ledene ploče Antarktike i rastuće temperature oceana vjerojatno potaknuli brzi rast i reprodukciju dijatomeja, napisali su istraživači u radu.

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem vjerojatno će stvoriti slične uvjete, napisali su istraživači. Tim vjeruje da je neophodno naučiti više o tome kako su se ekosustavi mijenjali tijekom ranijih razdoblja zagrijavanja kako bi bolje razumjeli kako će se ponovno promijeniti u budućnosti.

“Antarktika je jedno od najosjetljivijih područja na klimatske promjene na Zemlji, stoga je hitno proučavanje prošlih i sadašnjih reakcija ovog polarnog morskog ekosustava na promjene okoliša”, rekao je Armbrecht, prenosi klik.hr

(Haber.ba)