Gdje je nestala ideja Clare Zetkin?

Danas se u svijetu slavi Međunarodni dan žena, dan kada djeca trče kupiti cvijet svojim majkama, tetkama, bakama, učiteljicama, dan kada muževi kupuju parfeme, kada sinovi grle svoje majke da im kažu koliko im znače, momci izvode svoje djevojke, dan kada su žene naših života centar svijeta.

Ovaj dan je često negodovan od strane feministiknjima koje uglavnom smatraju da se pažnja prema ženama i njihovim pitanjima ne bi trebala pokazivati samo jedan dan u godini, dok je s druge strane ovaj praznik pogodno vrijeme da se izvuku i problematiziraju uspavana pitanja o pravima žena.

Iako danas mnogima ovakvi feministički stavovi zvuče nebitno i nadobudno, poruka da je Osmi mart izgubio svoju protestnu notu i da se pretvorio u komercijalni praznik gdje cvječare i drogerije imaju najveću korist, nije baš tako plitka. Tužna je činjenica da mnoge žene primajući poklone na ovaj dan ne znaju zašto se zapravo slavi Osmi mart.

Začetna ideja za obilježavanje Međunarodnog dana žena se javila početkom 20. stoljeća kada su se žene uposlene u industriji odjeće i tekstila javno pobunile na svoja uskraćena prava. Daleke 1857. godine na 8. mart uposlenice jedne takve tvornice u New Yorku su javno demonstrirale žaleći se na loše uslove rada i niske plaće. Iako ih je policija rastjerivala, one su osnovale sindikat kroz dva mjeseca nakon protesta ojačajući svoj borbeni stav.

Protesti 8. marta događali su se i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. 1910. godine prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

Godinama kasnije ovaj datum je prihvaćen i slavljen kao dan borbe za ženska prava kada bi on u suštini trebao problematizirati ugrožena prava žena u mnogim zajednicama širom svijeta, međutim, njegova se stvarna svrha danas zapostavila komercijalizacijom praznika svodeći se na kupovinu cvijeća i parfema.

 

TrafikaBA