Ishrana i zdrave navike u trudnoći

Prevencija je najbitnija

Čim saznate da ste trudni, prijavite se za prenatalnu negu. Zakažite sastanak sa svojim lekarom. Rano organizovanje nege znači da ćete od samog početka dobiti dobar savet za zdravu trudnoću. Takođe ćete imati dovoljno vremena da organizujete svoj dnevnik za ultrazvučne pretrage i testove koji vam mogu zatrebati.

Ne treba zanemarivati važnost i ishrane i zdravih navika pogotovo u trudnoći. Već u početnom stadijumu trudnoće hranljive materije su veoma bitan faktor za normalan razvoj, zdrav život kako bebe tako i majke. Kao i za napredak u rastu deteta u drugom delu trudnoće pa i posle porodjaja.

Ne jedite previše i birajte kvalitetne namirnice

Verovatno ćete otkriti da ste gladniji nego inače, ali ne morate da „jedete za dvoje“ čak i ako očekujete blizance ili trojke.

U poslednja tri meseca vam ne treba puno više kalorija od dnevnog unosa kalorija kada niste trudni. Tada vam je dodatno potrebno samo još 200 kalorija dnevno.

Važan deo zdravog načina života je zdrava ishrana  u bilo kom trenutku, ali je posebno važna ako ste trudni ili planirate trudnoću zato što će pomoći vašoj bebi da se razvija i raste.

Potrebno je da svaki dan jedete raznovrsnu hranu da biste dobili pravi balans hranljivih materija koje su potrebne vama i vašoj beb, a to znači:

Ostanite i dobro hidrirani. Količina vode u vašem telu se povećava tokom trudnoće kako bi vam pomogla da održite zdrav nivo krvnog pritiska.

Najmanje pet porcija voća i povrća dnevno. Sveže, smrznute, konzervisane, sušene, sve se računaju.

Skrobna hrana (ugljeni hidrati), kao što su hleb, testenina i pirinač. Ugljeni hidrati treba da čine nešto više od trećine onoga što jedete. Birajte sorte celog zrna, a ne bele, da biste dobili dosta vlakana.

Dnevne porcije proteina, kao što su riba, nemasno meso, jaja, pasulj, orasi ili mahunarke.

Dve porcije ribe nedeljno, od kojih najmanje jedna treba da bude masna, kao što su losos, sardine ili skuša jer je riba  puna proteina, vitamina D, minerala i omega-3 masnih kiselina, koje su važne za razvoj nervnog sistema vaše bebe.

Ako ne volite ribu, omega-3 masne kiseline možete dobiti iz drugih namirnica, kao što su orasi, semenke, proizvodi od soje i zeleno lisnato povrće. Ne morate da jedete za dvoje kada ste trudni. Ne trebaju vam dodatne kalorije u prvih šest meseci trudnoće.

Potrudite se da svakodnevno doručkujete zdravo, jer vam to može pomoći da izbegnete užinu hranu koja sadrži mnogo masti i šećera.

Kada ste trudni, morate uzimati i suplement folne kiseline, kako biste bili sigurni da ćete dobiti sve što vam je potrebno. Važno je da na dnevnoj bazi unosite mlečne proizvode kao što su mleko, jogurt, sir.

Pokušajte svaki dan da pijete oko osam čaša tečnosti, poput vode, voćnih čajeva, obranog ili poluobranog mleka ili svežeg voćnog soka.

Zdrava ishrana često znači samo promenu količine različite hrane koju jedete tako da vaša ishrana bude raznovrsna, umesto da izbacite sve svoje omiljene. Možete koristiti Eatvell vodič da biste pravilno uravnotežili svoju ishranu. Pokazujevam koliko onoga što jedete treba da potiče iz svake grupe hrane da biste postigli zdravu, uravnoteženu ishranu. Ne morate da postignete ovu ravnotežu sa svakim obrokom, ali pokušajte da ravnotežu postignete tačno tokom nedelju dana.

Ograničiti konzumaciju:

1. Folna kiselina – trudnice i žene koje planiraju trudnoću trebaju unositi 400 mikrograma folne kiseline na dan do 12 nedelje trudnoće, a radi boljeg razvoja nervnog sistema bebe.
2. Tunjevina –2 konzerve srednje veličine ili jedan odrezak sveže tunjevine nedeljno;
3. Vitamini i minerali
4. Nekuvano ili dimljeno meso – salame, kobasice.
5. Gvožđe – dodatak gvožđa tokom trudnoće nema neželjenih efekata na bebu, ali ima izražena neprijatna neželjena dejstva po majku (mučnina, zatvor). Tek po dobijanu laboratorijske potvrde o deficitu gvožđa opravdano je uključiti preparate gvožđa u lečenje trudnice.
6. Kofein – 300mg/dan (kafa, čaj, Coca-cola).
7. Vitamin A – dnevni unos vitamina A iznad 700 mikrograma može biti teratogen – supstanca koja može dovesti do razvoja deformiteta deteta. Efekat je najizraženiji tokom prvog trimestra. Izbegavati konzumaciju jetre i produkata od jetre zbog visokog sadržaja vitamina A.
8. Pašteta (uključujući i paštetu od povrća), jetra i njene prerađevine

Vaznost svežine i higijene hrane

Detaljno operite pribor, daske i ruke nakon rukovanja sirovim mesom i čuvajte sirovu hranu odvojeno od hrane spremne za jelo. Čistoća hrane je posebno važna sada kada ste u drugom stanju.

Postoje i neke namirnice koje je najbezbednije ne jesti u trudnoći. To je zato što mogu da sadrže bakterije ili parazite koji predstavljaju zdravstveni rizik za vašu bebu.

Listerioza je infekcija uzrokovana bakterijom listerijom. Iako je retko da trudnice budu zaražene njom, može imati ozbiljne posledice. Listerioza može dovesti do pobačaja, ozbiljnog bolesnog stanja bebe nakon rođenja ili čak mrtvorođenosti.

Salmoneloza – glavni izvor infekcije su sirovo ili nedovoljno kuvano meso, jaja i mleko zaražene životinje, kao i sirove školjke. Ne dolazi do transmisije infekcije na fetus, ali izaziva ozbiljnu dijareju i povraćanje kod majke, pa time ugrožava i dete.

Sledeće namirnice mogu sadržati listeriju i zato ih je najbolje izbegavati:

1. pašteta bilo koje vrste
2. nepasterizovano mleko
3. nedovoljno kuvana gotova jela
4. meki sirevi sazreli u plesni, kao što je bri
5. sirevi sa plavim venama, kao što je rokfor

Uvek kuvajte jaja dok belance i žumanca ne postanu čvrsti.Hrana napravljena od sirovih jaja, kao što je majonez, je dobra za jelo ako sigurno znate da su jaja sveža ili da su pasterizovana.

Toksoplazmoza je infekcija koju izazivaju paraziti. To je retko, ali može uticati na vašu nerođenu bebu i dovesti do slepila i neuroloških problema. Možete smanjiti rizik od toksoplazmoze na sledeći način:

1. temeljno kuvati meso i gotova jela i izbegavati hladno suvo meso, kao što je salama
2. dobro pranje voća i povrća da biste uklonili zemlju ili prljavštinu
3. nošenje rukavica pri rukovanju mačjim otpadom i baštenskom zemljom

Značaj suplemenata

Trebate uzimati folnu kiselinu najmanje prva tri meseca i vitamin D tokom cele trudnoće i dalje. Uzimanje folne kiseline smanjuje rizik da vaša beba razvije defekt neuralne cevi kao što je spina bifida. Neke žene moraju da uzimaju veću dozu od 5 mg dnevno, pa proverite kod svog lekara opšte prakse ili babice koja je najbolja doza za vas.

Potreban vam je dnevni dodatak od 10 mcg vitamina D. Vitamin D je važan za razvoj skeleta vaše bebe i buduće zdravlje kostiju. Na količinu vitamina D u ishrani trebaju posebno da paze vegeterijanci, jer je smanjen unos vitamina D kroz namirnice kao što su riba, jaja, meso, margarin, žitarice.  Srećom, glavni izvor vitamina D, preko 90%, je sunčanje. Dnevno izlaganje suncu u periodu od proleća do jeseni u trajanju od oko 10 – 15 min dovoljno je za proizvodnju adekvatne količine vitamina D.

Ako je vaša ishrana dobra, ali ne jedete ribu, možete uzeti dodatak ribljeg ulja. Izaberite suplement sa oznakom omega-3 ulja umesto ulja riblje jetre. To je zato što ulja iz riblje jetre (kao što je ulje jetre bakalara) mogu sadržati retinol oblik vitamina A, koji može naštetiti vašoj nerođenoj bebi.

Razgovarajte sa svojim lekarom, babicom ili farmaceutom pre nego što uzmete suplemente, osim neophodne folne kiseline ili vitamina D. Uvek je bolje da imate uravnoteženu ishranu, ako možete, umesto da se oslanjate na multivitamine.