Struja i plin poskupljuju u Njemačkoj, Španiji, Poljskoj

Reuters je objavio analizu u kojoj zaključuje da Europu ove zime čeka poskupljenje struje i plina, koje će na svom džepu osjetiti svi građani. Europu čeka “skupa zima zbog rastućih cijene energije”.

“Rekordan rast cijena energije koji je europske troškove električne energije gurnuo na višegodišnje najviše razine vjerojatno neće popustiti prije kraja godine, što ukazuje na skupu zimsku sezonu grijanja za potrošače”, piše Reuters.

Ključni referentni ugovori o snazi ​​između Europske unije i Francuske do sada su se udvostručili ove godine zbog stjecaja faktora u rasponu od oporavka Azije – koji je doveo do rasta cijena ugljena i plina – do političke volje za povećanje europskih dozvola za emisiju ugljika, viših cijena nafte i niske lokalne proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Referentni ugovor Europske unije o emisijama plinova

Referentni ugovor o snazi ​​Europske unije, njemački Cal 2022 s osnovnom snagom, u petak je postavio novi rekord ugovora od 97.25 eura (115.09 dolara) po megavatsatu (MWh), dok je njegov francuski ekvivalent bio tek rekordnih 100.4 eura/MWh.

Iako se obrasci opskrbe vjetrom i isporuke ruskog plina smatraju zadanim, trenutna situacija znači da je vjerojatan značajan pad napajanja, kažu trgovci i analitičari.

Gledajući četvrto tromjesečje i početak zime, i promptne i terminske cijene crpe snagu iz oskudnih osnova opskrbe, dok predviđanja za hladno i suho vrijeme ukazuju na održivu potražnju i malu opskrbu hidroenergijom.

“Svi naši pokazatelji o vremenu i na tržištu goriva su bikovski”, rekao je za Reuters Georgi Slavov, voditelj istraživanja u konzultantskoj kući Marex Spectron.

Nepoznanica je Sjeverni tok 2

Najveća nepoznanica je plinska veza Sjeverni tok 2 (ST2) iz Rusije u Njemačku. Sjeverni tok 2 bi mogao biti operativan 2021. i povećati velike zalihe plina u Europi.

S oko 70 posto punih zaliha plina, manje su nego inače nakon slabe uvozne godine u kojoj su azijski kupci uhvatili ukapljeni prirodni plin (LNG), a europska se industrija oporavila brže od očekivanog zbog smanjene potražnje zbog krize izazvane virusom covid-19.

Prošle godine u ovo doba razine zaliha bile su na 93 posto, pokazali su podaci industrijske grupe GIE. Izgradnja ST2 od 55 milijardi kubnih metara godišnje je završena, spremna za udvostručenje ruskih izvoznih kapaciteta plina preko Baltičkog mora, ali njemački regulator još nije dao zeleno svjetlo, što bi moglo potrajati mjesecima.

Budući da je potražnja iz elektrana velika zbog nižih od prosječnih brzina vjetra u Europi, time se onda ograničava i proizvodnja energije iz vjetroelektrana.

Problemi s vjetroelektranama

Analitičari ICIS Energyja rekli su da se očekuje da će u sljedeća dva tjedna proizvodnja vjetra u Njemačkoj imati u prosjeku samo 5 gigavata (GW) dnevno u usporedbi s prosjekom od preko 10 GW za tri prethodna rujna. To je samo desetina mogućeg broja.

“Ako opet dođe do razdoblja u kojima proizvodnja vjetra opada, što je uvijek priroda vjetra, opet će doći do visokih cijena”, rekao je analitičar ICIS Energyja Roy Manuell.

U složenim interakcijama između goriva i ugljika, potražnja za ugljenom porasla je jer proizvođači energije nastoje izbjeći visoke cijene plina. S obzirom na to da postrojenja na ugljen ispuštaju dvostruko više ugljikovog dioksida kao plinska postrojenja, to je opet dovelo do veće potražnje i viših cijena dozvola za ugljik.

Cijene ugljena u Europi na 12-godišnjem vrhuncu

Europske cijene ugljena za proizvodnju energije su na 12-godišnjim vrhuncima, a na 13-godišnjem vrhuncu u Aziji. Rastuće cijene bile su tema sastanka ministara financija Europske unije tijekom vikenda. Potpredsjednica Španjolske i ministrica financija Nadia Calviño rekla je novinarima da je pozvala svoje kolege da osiguraju da je “zelena tranzicija” i “društveno poštena tranzicija”.

“Moramo biti jako svjesni potrebe da prilagodimo svoja pravila kako bismo izbjegli situacije poput ove u kojoj sada živimo s vrlo snažnim povećanjem cijena CO2 i cijene plina”, rekla je ministrica Calviño. To “očito stvara nemire u našoj populaciji i tjera vlade da poduzmu mjere kako bi smanjile negativan utjecaj na prihode kućanstava i na konkurentnost tvrtki, posebno malih i srednjih poduzeća”.

Skok cijena struje u Španjolskoj izazvao prosvjede

Vlada španjolskog premijera Pedra Sáncheza je pod pritiskom, a Španjolci izlaze na ulice zbog visokih računa za struju. Španjolska je privremeno obustavila poreze na električnu energiju – ali cijene su nastavile rasti.

Prosječna dnevna cijena električne energije na veleprodajnom tržištu srušit će ovog ponedjeljka novi povijesni rekord, dosegnuvši 124.45 eura po megavatu po satu (MWh), i daleko premašivši dosadašnji rekord od 122.76 eura / MWh koji je zabilježen prošlog četvrtka, 26. kolovoza, prema podacima koje je dostavio Iberijski operator tržišta energije (OMIE).

Cijena koja će biti postavljena 30. kolovoza također predstavlja povećanje od 24.7% u odnosu na onu registriranu prije tjedan dana.

Cijene neće padati do proljeća 2022.

Tržišna pravila su ista u cijeloj Europi i sva susjedna tržišta danima su na vrhuncu. Iza porasta stope visoke cijene plina na međunarodnim tržištima, iznad 40 eura po MWh u odnosu na 12 prije godinu dana, posljedica smanjenja u Rusiji i hladne zime u Aziji i Europi koja je ispraznila rezerve. Ročna tržišta sugeriraju da cijene neće pasti do proljeća 2022. “Skladištenje se vrlo sporo nadopunjuje zbog skupih cijena, a obveze vezane za okoliš usporile su ulaganja u nove plinske projekte, što dodatno povećava cijenu”, ističe Joaquín Giráldez, partner konzultantske tvrtke Ingebau.

Drugi element neravnoteže je europsko tržište prava na emisiju CO2, koji industriji daju dopuštenje za zagađivanje, a odluka Bruxellesa dovela je njihovu cijenu iznad 55 eura po toni, dvostruko više nego 2020. Nedavno izvješće Španjolske banke zaključuje da se polovica porasta električne energije objašnjava cijenom plina; još 20% je zbog emisijskih prava. Tome se dodaje povećanje potražnje uzrokovano toplinskim valom i niska proizvodnja energije vjetra tipična za ovo razdoblje godine.

Njemačka kućanstva također moraju biti spremna na osjetno veće troškove za električnu energiju i plin u nadolazećoj zimi. Prema izračunima portala za usporedbu cijena Verivox, cijene električne energije za privatne kupce već su povećane. Početkom rujna kućanstvo s godišnjom potrošnjom od 4000 kilovatsati moralo je platiti u prosjeku 30.54 centa po kilovatsatu – više nego ikad prije.

Prirodni plin poskupio je za krajnje potrošače u prosjeku za gotovo dvanaest posto od Nove godine.

Poskupljenje struje i plina u Njemačkoj

Neuobičajeno rani rast cijena rezultat je skokova cijena na europskim veleprodajnim tržištima. Električna energija baznog opterećenja na energetskoj burzi EEX u Leipzigu trenutno košta više od 90 eura po megavatsatu, više nego dvostruko više nego u ljeto 2020. Prirodni plin je na nizozemskom referentnom tržištu TTF oko deset puta skuplji. Skladišta prirodnog plina u Europi manje su puna nego inače u ovo doba godine. Budući da se za ukapljeni prirodni plin u Aziji plaćaju veće cijene, samo nekoliko tankera odlazi u Europu. Ruska državna tvrtka Gazprom također je ispunila svoje ugovore, ali je isporučila manje plina od očekivanog.

Uz prirodni plin, cijene ugljena su također u velikom porastu s obzirom na povećanu globalnu potražnju. I jedno i drugo fosilno gorivo se i ove godine sve više koristi u njemačkim elektranama – budući da vjetra ima relativno malo. Povrh toga, prava emisije u EU porasla su za više od 100 posto u roku od godinu dana. Sve to povećava cijenu električne energije na burzi u Njemačkoj.

Poljski premijer okrivio EU za povećanje cijena struje

Problem stvara valove u cijeloj Europskoj uniji, uključujući i Poljsku.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki okrivio je Europsku uniju za poskupljenje struje u Poljskoj. “Ovdje imamo vrlo skupu klimatsku politiku Europske unije”, rekao je Morawiecki u Varšavi dodajući kako će kupci i potrošači energije snositi najveći teret svakog povećanja cijena. Time je pokušao opravdati svoju vladu pred činjenicom da su cijene struje u Poljskoj sve veće. Problem je i što Poljska svoju energiju bazira na zastarjelim termoelektranama koje jako zagađuju pa su ekološki i ekonomski skupe po pravilima koja važe u EU.

Cijene ugljena ponovo rastu zahvaljujući rastućoj potražnji u Aziji i visokim cijenama prirodnog plina, zbog čega je operaterima prebacivanje na plin umjesto ugljena neekonomično i dodatno povećava cijenu zbog skupih dozvola za emisije. Sada komunalna poduzeća navodno planiraju zatražiti povećanje cijene od čak 40 posto – na što Morawiecki nije rekao da bi pristao, nazvavši takva izvješća “taktikom zastrašivanja”.

No jasno je da će cijene rasti. Poljski regulator energetskog tržišta procjenjuje da su ove godine već porasle za oko 10 posto, a daljnje povećanje vjerojatno sljedeće godine. “Neizbježna logika je da se rast cijena mora dogoditi”, rekao je potpredsjednik vlade Jacek Sasin.

Sustav trgovanja emisijama u EU

Sustav Europske unije za trgovanje emisijama ima za cilj staviti cijenu na emisije CO2 radi poticanja ulaganja u niskougljične izvore energije.

S cijenom od jedne tone ugljika koja je 12 puta viša nego prije četiri godine, trend je jasan. Taj trend postaje sve bolniji u Poljskoj, koja proizvodi oko 70 posto svoje električne energije iz ugljena koji jako zagađuje. Izaziva pritužbe poljskih komunalnih poduzeća i zabrinutost političara koji se boje poskupljenja struje.

Neki od najiskusnijih političara Komisije upozoravaju na političke opasnosti svojstvene provedbi klimatskog plana Europske unije, iako Bruxelles nastoji biti globalni lider u klimatskim promjenama. Postoje zabrinutosti oko potencijala pokreta Žutih prsluka za cijelu Uniju i strahovanja da bi građani Unije mogli kriviti Bruxelles za povećanje cijena.

Sukob u Europskoj komisiji

Trećina povjerenika Europske unije izrazila je nezadovoljstvo klimatskim prijedlozima u srpnju i zatražila da se njihovo neslaganje zabilježi u zapisniku sa sastanka Fakulteta.

Dolazili su iz tri najveće političke skupine Europske unije i uključivali su Latvijca Valdisa Dombrovskisa, Španjolca Josepa Borrella i Francuza Thierryja Bretona. Doveli su u pitanje plan predsjednice Ursule von der Leyen i potpredsjednika zaduženog za klimu Fransa Timmermansa za proširenje opsega sustava trgovanja emisijama na kućanstva, putem naknade za grijanje i benzin.

O svemu sada raspravlja i Europski parlament, u kojem su sve glasnija upozorenja na socijalni udar koji bi ova politika mogla izazvati.

Visoko.co.ba/vijesti.ba

(Visoko.co.ba)